Zašto su minerali i vitamini važni za zdravlje zuba

Vitamini i minerali potrebni su za pravilno funkcioniranje našeg organizma. Imaju značajnu ulogu u zdravlju zubi, ali i ostalih potpornih struktura u usnoj šupljini.

Parodontološki problemi (problemi s desnima) vrlo su česti u odraslih osoba. Uzroci mogu biti razni: nasljeđe, plak - nedovoljna higijena, loša prehrana - nedostatak vitamina i minerala, sistemske bolesti - dijabetes ili više čimbenika zajedno. Starenjem se gubi potporno tkivo zuba - koštano tkivo te se kao posljedica povlači zubno meso i zubi se počinju rasklimavati. Povećavaju se prostori među zubima ostavljajući mjesto za skupljanje hrane i infekcije. Također, u starijoj dobi slabi apsorpcija vitamina i minerala pa ih je potrebno dodatno unositi u organizam u obliku dodataka prehrani.

Vitamin C

Dobro je poznata povezanost nedostatka vitamina C i bolesti desni. Ljudi s manjkom vitamina C imaju veći rizik obolijevanja od parodontoze, kronične upalne bolesti zubnog mesa zbog koje dolazi do rasklimavanja i ispadanja zuba. Čak i pri vrlo laganim upalnim promjenama zubnog mesa (gingivitisa) preporučuje se dodatno uzimanje vitamina C zbog njegova izuzetno regenerativnog djelovanja na kolagen i vezivno tkivo. S obzirom na to da vitamin C nije štetan u suvišku, ne možete pogriješiti ako ga uzmete “previše” - višak će se izlučiti stolicom. Preporuka je 1000 mg vitamina C dnevno. Djeluje pri regeneraciji oštećenog vezivnog tkiva i kosti. Osim toga, sprječava rast bakterija i djeluje na obnavljanje desni koje krvare.

Ljudi s manjkom vitamina C imaju veći rizik obolijevanja od parodontoze.

Vitamin D

Ima protuupalna svojstva pa također smanjuje rizik od parodontoze, kronične bolesti desni koja izaziva oticanje i krvarenje, no vitamin D je može ublažiti. Veća količina vitamina D stvara spojeve koji sadrže antimikrobna svojstva i smanjuju upalne procese u ustima. Zanimljivo je da antioksidanti povećavaju sposobnost našeg organizma da apsorbira više vitamina D jer omogućuju da dulje ostanemo na suncu a da ne izgorimo. Astaksantin, na primjer, povećava ovu sposobnost za 200%. Drugi antioksidanti koje možete koristiti su acai bobice, šipak (nar), borovnica, itd. Dovoljne količine vitamina D presudne su za apsorpciju kalcija u organizmu. Bez vitamina D naše ga tijelo ne može apsorbirati što čini dodatke prehrani s kalcijem beskorisnima ako imate manjak vitamina D.

Folna kiselina

Folna kiselina ili vitamin B9 član je vitamina B-kompleksa. Važna je za sintezu DNK i konverziju nekih aminokiselina. Nedostatak može dovesti do anemije. Važna je u sintezi nukleinskih kiselina i održavanju normalne eritropoeze. Zato pri nedostatku folne kiseline može doći do megaloblastične anemije i problema s probavom. Odgovorna je za mnogobrojne funkcije u našem organizmu. Veoma je značajna pri dijeljenju stanica, a posebice u procesima diferenciranja i rasta stanica embrija i fetusa. Folna kiselina ima zapaženu ulogu i u metabolizmu živčanih stanica, a s vitaminom B12 stvara nove krvne stanice. Među ostalim, pozitivnim djelovanjima odlična je za ublažavanje upala.

Folna kiselina je veoma značajna pri dijeljenju stanica, a posebice u procesima diferenciranja i rasta stanica embrija i fetusa.

Fluorid

Zbog svog pozitivnog učinka na ojačavanje i zaštitu kostiju i zuba smatra se vrlo korisnim te se preporučuje dodatno konzumiranje. Odavno je primijećena povezanost zdravlja zubi i razine fluora u vodi za piće. Pedesetih godina prošlog stoljeća počela se primjenjivati fluoridacija vode za piće u SAD-u. Fluorid se ugrađuje u strukturu zuba i čini ih čvršćim i otpornijim. Istraživanja provedena između 1950. i 1980. godine u dvadeset različitih zemalja potvrdila su da dodavanje fluora u vodu za piće smanjuje karijes prvih zuba u djece za 40 do 50%, a trajnih zuba za 50 do 60%. To je vrlo značajno i zbog toga se fluor dodaje vodi za piće u gotovo svim razvijenim zemljama svijeta. Fluorapatit učvršćuje i zubnu caklinu i kosti. Organske kiseline koje nastaju u usnoj šupljini iz šećera i drugih sastojaka prehrane nagrizaju i demineraliziraju zubnu caklinu. Fluor u slini ponovno je učvršćuje i mineralizira svojim djelovanjem na kalcij i fosfate te takva ponovno mineralizirana caklina koja sadrži fluorapatit sada postaje otpornija na demineralizaciju. Fluor štiti zube i od zubnih bakterija. Fluor je jedan od sastojaka koji se pokazao učinkovitim u prevenciji i liječenju osteoporoze. Fluor reagira s hidroksiapatitom u kostima te se stvaraju fluorapatiti koji učvršćuju kosti. U nekim se istraživanjima pokazalo da fluor povećava mineralnu gustoću kostiju i smanjuje rizik od prijeloma. Konzumiranje velikih doza fluora bez dodatnog kalcija zapravo smanjuje razinu kalcija i može pridonijeti njegovu deficitu. Zbog toga bi se u prevenciji i liječenju osteoporoze fluor trebao konzumirati s kalcijem, magnezijem i vitaminom D te bi tako mogao biti koristan u očuvanju čvrstoće i zdravlja kostiju. Fluor se, dakle, u medicini primjenjuje za očuvanje zdravlja zubi i prevenciju nastanka karijesa, očuvanje kostiju od osteoporoze i sprječavanje gubitka sluha u otosklerotičnih osoba.

Kalcij

Kalcij je najvažniji i najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu koji ima izuzetnu ulogu u očuvanju zdravlja. Prijeko je potreban za pravilnu strukturu kostiju te neophodan za zdravlje i ljepotu zubi. To je mineral za čiju su apsorpciju potrebni minerali magnezij i fosfor te vitamini D i K. Za dobro zdravlje kostiju i zuba nužno je održavanje razine kalcija u organizmu. Osteoporoza je bolest čije su obilježje krhke i lako lomljive kosti do kojih dolazi zbog gubitka koštane mase, odnosno gustoće kostiju. Istraživanja su potvrdila da unošenje optimalne količine kalcija tijekom života smanjuje postotak obolijevanja od ove bolesti. Rahitis je bolest kostiju koja se javlja zbog nedovoljne količine vitamina D i kalcija u organizmu. Kosti postaju meke i slabe što može dovesti do raznih koštanih deformacija. Najugroženija skupina su dojenčad, djeca školske dobi i tinejdžeri u pubertetu. U mnogim slučajevima smanjena je apsorpcija kalcija pa je potreban i dodatan unos u obliku dodataka prehrani. Povećan unos kalcija potreban je djeci, tinejdžerima, trudnicama, dojiljama, tijekom menopauze. Također, ljudi koji konzumiraju velike količine kofeina, alkohola, sode i oni koji troše kortikosteroide također imaju izraženiju potrebu za kalcijem. Ne treba zaboraviti ni na istodobni unos vitamina D i magnezija jer oni imaju važnu ulogu u apsorpciji kalcija. Ako organizmu nedostaje vitamin D, ni kalcij neće biti pravilno iskorišten. Kalcij je prijeko potreban za pravilnu strukturu kostiju te neophodan za zdravlje i ljepotu zubi.  Nedostatak kalcija u organizmu nema posebno prepoznatljive simptome jer tijelo njegov nedostatak nadoknađuje uzimajući ga iz kostiju. Eventualni simptomi njegova pomanjkanja u organizmu mogu biti trnci, grčevi, oslabljen apetit, nepravilan srčani ritam, povišen krvni tlak i depresija.

Koenzim Q10

Koenzim Q10 jedna je od najmoćnijih tvari u ljudskom tijelu - neophodan je za održavanje svih bioloških procesa u organizmu. Prirodna je tvar koja se nalazi u našem tijelu i pomaže pretvarati hranu u energiju. Koenzim Q10 je antioksidans odgovoran za brojne procese u organizmu. CoQ10 sudjeluje u stvaranju energije u svakoj stanici našeg organizma. Djeluje kao katalizator u procesu pretvaranja hrane u energiju koji se događa u mitohondrijima stanica. Maksimalnu koncentraciju koenzima imamo s 22- 23 godine. Međutim, nakon 35-40 godine njegova se proizvodnja u organizmu smanjuje zbog oslabljene funkcije jetre pa ga je potrebno dodatno unositi hranom ili u obliku dodataka prehrani. Nedostatku koenzima Q10 može pridonijeti i loša prehrana, stres, infekcije, kronične bolesti te neki lijekovi. Njegov nedostatak vidljiv je u osoba s parodontozom. Provedena su klinička ispitivanja koja su potvrdila povezanost između koenzima Q10 i bolesti desni. Unutrašnja primjena koenzima Q10 značajno je poboljšala stanje desni te imuni odgovor na infekciju desni. Uz unutrašnju primjenu, preporučuje se i lokalna aplikacija koenzima Q10 koja je posebno učinkovita kod gingivitisa i parodontoze.

Ordinacija dentalne medicine dr. Sanja Vuić
Adriana Biočić, dr. med. dent.