Zašto je važan dobar san

Spavanje je osnovna ljudska potreba, poput vode i hrane, ali i jedan od značajnih pokazatelja sveukupnog zdravlja i blagostanja. U snu provedemo čak do jedne trećine svojeg života, stoga se pitanje zdravog sna i njegovog učinka na fizičko i psihičko stanje našeg organizma neprekidno postavlja, a zaključci redom govore da je redovan i kvalitetan san osnova za naše dobro zdravlje.

Kada promotrimo korisne učinke sna na naš organizam, utvrđeno je da se u dubokim fazama sna („deep sleep phases“) naš organizam obnavlja, a osnovne životne funkcije usporavaju: krvni tlak se snižava, disanje postaje sporije, temperatura tijela se snižava, mišići se opuštaju, dok se opskrba mišića krvlju povećava, zatim se povećava razina energije, tkiva se obnavljaju, te se otpušta hormon rasta nužan za rast i razvoj tkiva, pogotovo za razvoj mišića.

S druge strane, za vrijeme REM faze („rapid eye movement phase”) ili faze brzih pokreta očiju, aktivna su područja mozga koje koristimo u učenju, te se smatra da je spavanje iznimno važno za svakodnevne procese učenja.

Problemi sa spavanjem dovode do umora, manjka energije, rastresenosti, teškoća u koncentraciji i problema u obavljanju svakodnevnih obaveza, a nedavna istraživanja su pokazala da je nedostatak sna rizičan faktor za pretilost, kao i za razvoj šećerne bolesti, te da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom obolijevanja od Alzheimerove bolesti.

Svjesni poteškoća i rizika, koje donosi nedostatak sna, zapitajmo se što osigurava redovit san svake večeri. Spavanje jest prirodno stanje promijenjene svijesti, koje se u čovjekovom životu izmjenjuje sa stanjem budnosti, no ta se ciklička izmjena ne događa sama po sebi, već u redovnom održavanju ritma spavanja i budnosti ključnu ulogu ima hormon melatonin.

Često pitanje koje se još postavlja je koliko sna dnevno trebamo. Količina potrebnog sna ovisi o životnoj dobi - dok je novorođenčetu potrebno čak 14 do 17 sati sna dnevno, odraslima se preporučuje od 7 do 9 sati u danu. S druge strane, broj sati koje provedemo spavajući također ovisi o našem stilu života, prije svega o svakodnevnim radnim naporima, izloženosti stresu i stanju našeg zdravlja.

Osim količine potrebnog sna, također želimo da san bude miran i kvalitetan, stoga se preporučuje u svakodnevnu naviku uvesti higijenu spavanja koja uključuje: redoviti ritam odlaska na spavanje i ustajanja u isto vrijeme, izbjegavanje teških obroka te stimulansa poput kave, čaja, alkohola ili nikotina prije spavanja, kao i težih fizičkih aktivnosti te se preporučuju opuštajuće aktivnosti u večernjim satima. Kada vam vaše svakodnevne navike i obaveze ne dozvoljavaju redovit i kvalitetan san, posegnite za melatoninom, u obliku dodatka prehrani.

Anja Žaler, mag.pharm.