Uloga magnezija u očuvanju zdravlja

Minerali su vitalne tvari nužne za izgradnju i funkcioniranje ljudskog organizma. Iako čine samo 4-5% našeg tijela, nalaze se u svim tkivima te su neophodni za očuvanje fizičkog i psihičkog zdravlja.

Minerali su životno važne tvari nužne za metabolizam i izgradnju svih tjelesnih sustava. Čine gradivni materijal tijela poput kostiju, zuba ili krvi, a nalazimo ih i u stanicama i tjelesnoj tekućini, mozgu, enzimima, hormonima i drugim tjelesno važnim molekulama. Također, vrlo su važni za održavanje osjetljive kiselo-bazne ravnoteže staničnih tekućina, elektrokemijsku aktivnost u živčanim stanicama te regulaciju mišićnog tonusa.

Jedan od životno važnih minerala je i magnezij - nužan sastojak svih tjelesnih stanica. Glavna uloga magnezija je aktivacija brojnih enzima uključenih u stvaranje energije u tijelu. Osobito je važan za rad srca, kontrakciju mišića i zdravlje živčanog sustava. Također, sudjeluje u mineralizaciji kostiju te je neophodan za zdravlje i vitalnost organizma. Dnevne potrebe za magnezijem su 6 mg po kilogramu tjelesne težine, što znači da osoba teška 50 kilograma treba unijeti 300 mg magnezija dnevno u svoj organizam.

Magnezij “antistresni mineral”

Mnogi ljudi imaju nisku razinu magnezija, a s njegovim nedostatkom upravo su povezani kronični, emocionalni i mentalni stres. Magnezij je važan za živčanu i mišićnu ravnotežu te pomaže protiv umora, stresa i uznemirenosti. U stresnim situacijama blokira otpuštanje hormona stresa (na primjer, adrenalina i kortizola), ublažavajući tako njihov učinak. Magnezij može usporiti prolazak hormona stresa u krvne žile i njihovo posljedično sužavanje. Taj tzv. antistresni mineral, potiskujući provodljivost živčanih impulsa, smiruje živčani sustav, a ujedno opušta mišiće. Kronični stres iscrpljuje rezerve magnezija u tijelu te stoga ne iznenađuje činjenica da se ljudi obično u takvim situacijama osjećaju kao da im vitalnost opada, reagiraju razdražljivo i brže postaju napeti.

Niske razine magnezija i kardiovaskularne bolesti*

U studiji objavljenoj na www.nutritionalmagnesium.org, koja obuhvaća pregled svih uglednih studija objavljenih od 1937. godine do sada, autori su došli do novih saznanja o potencijalnom uzroku povećanja rizika od kardiovaskularnih bolesti. Naime, niske razine magnezija povezuju se s visokim tlakom, nakupljanjem naslaga na stijenkama krvnih žila te kalcifikacijom mekog tkiva. Autori studije zaključili su da je pravi krivac za povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti niska razina magnezija u organizmu. Nadalje, istaknuli su kako je potrebno obratiti pozornost jednakom unosu kalcija i magnezija jer u protivnom su povećane razine kalcija, koje također, prema autorima, pridonose riziku od kardiovaskularnih bolesti.

Magnezij pomaže u regulaciji stolice

Od opstipacije (zatvora) pati svaki peti muškarac i gotovo svaka druga žena. Taj prilično raširen problem obično se pogoršava na putovanjima. Magnezij dokazano ublažava opstipaciju jer djeluje kao blagi laksativ: omogućuje pravilno opuštanje stijenke crijeva i pripomaže normalnu peristaltiku, tj. kretnje crijeva, zadržava vodu u debelom crijevu, što omekšava stolicu. Uzimanje magnezija ne izaziva navikavanje crijeva, a preporučuje se i trudnicama. Za ublažavanje opstipacije preporučuje se uzimanje magnezija prije spavanja. Iz tijela se magnezij, kao i ostali minerali, svakodnevno gubi znojenjem i probavom, a kako se u organizmu ne može stvoriti, neophodno ga je osigurati prehranom.

Najbogatiji izvori magnezija su zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi te žitarice poput ječma, heljde i soje. Zanimljiva je, ali i zabrinjavajuća činjenica da čak 40% stanovništva i 85% bolesnika koji su preboljeli srčani udar pati od nedostatka magnezija. Nedostatak magnezija može se javiti zbog brojnih razloga poput povećanih potreba tijekom rasta i razvoja, trudnoće ili izloženosti stresu te kod povećanih gubitaka nastalih zbog povraćanja, proljeva ili bubrežnih bolesti. Gubitak magnezija može biti posljedica sportske aktivnosti, ali i posljedica uporabe nekih lijekova od kojih su na prvome mjestu diuretici i laksativi.

Simptomi nedostatka magnezija:

• grčevi i slabost mišića
• razdražljivost
• glavobolja, migrena, pritisak u glavi
• poremećaji rada srca

Svakodnevno je hranom potrebno unositi 375 mg magnezija jer ga naše tijelo ne može proizvesti, a način današnje prehrane “pojačano” ga troši zbog visokog unosa prerađenih šećera, bijelog kruha, bijelog brašna, unosa alkohola i sl. Stoga je osobito korisno i uzimanje magnezija u obliku dodataka prehrani.

*preuzeto s www.vitamini.hr