Stres - upoznajte neprijatelja
Stres se odnosi na svaku reakciju na tjelesni, mentalni, socijalni ili emocionalni podražaj koji zahtijeva odgovor ili promjenu načina na koji radimo stvari, mislimo ili osjećamo. Izvori stresa mogu biti očiti poput pritiska na poslu ili svađe s voljenom osobom. Manje očiti izvori stresa su buka, promet, promjene temperature… Stres se često smatra psihološkim problemom, no on se itekako odražava i na naše tjelesno zdravlje. Pogledajte što stres radi našem tijelu, odnosno kako tijelo odgovara na stres.
- Mozak - priprema tijelo za akciju – šalje signal za otpuštanje hormona koji imaju različit učinak na pojedine organe.
- Srce - kuca brže i jače kako bi više krvi i kisika stiglo do mišića. Krvni tlak raste.
- Krv - sastav krvi se blago mijenja zbog čega je krv podložnija zgrušavanju.
- Mišići - postaju napeti za slučaj potrebe za brzom reakcijom.
- Koža - žlijezde znojnice proizvode posebnu vrstu znoja koji je odgovoran za pojavu neugodnog tjelesnog mirisa i koji se razlikuje od uobičajenog znoja uslijed povišene temperature ili tjelesne aktivnosti.
- Disanje - produbljuje se i ubrzava kako bi se poboljšala opskrba tijela kisikom.
Dugotrajni stres - opisane promjene koje se događaju u tijelu urođena su reakcija organizma na opasnost. Danas stresne situacije uglavnom nisu rezultat fizičkih prijetnji, ali tijelo na njih i dalje odgovara kao da jesu. Dugotrajni stres stoga može iscrpiti tijelo i ostaviti traga na naše zdravlje: napetost u mišićima, problemi s probavom, manjak nutrijenata, oslabljen imunološki sustav, povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti...
Pročitajte: Prirodni saveznici protiv stresa
Pročitajte: Koje životne navike je poželjno usvojiti u borbi protiv stresa?