Povratak na popis članaka
Pamtite više, dulje i bolje - vježbe za mozak
30. kolovoz 2018.
Nakon što ga nahranimo, mozak trebamo i pokrenuti. Šetnja prirodom mnogima zvuči kao šaljiva doskočica za bolji rad mozga - no ima itekako smisla.
Jednostavnije metode
S jedne strane šetnja nas rješava stresa, a s druge snabdijeva kisikom neophodnim za rad svih pa tako i moždanih stanica. No šetnja može imati još prednosti, dok šetamo novim predjelima ili neuobičajenim putevima razmišljamo kamo ćemo stići, donosimo odluke, suočavamo se s nepoznatim situacijama... drugačije rečeno: tjeramo mozak da se napreže i ostane u formi.
Bez rutine
Promijenimo li rutinu u odlasku i dolasku s posla, postići ćemo isti učinak. Jednako kao i kada promijenimo ruku kojom otvaramo vrata, brišemo prašinu, peremo zube ili se češljamo. Svaka nova ili neuobičajena radnja predstavlja izazov za mozak.
Od učenja do križaljki
Maksimalno njegovoj formi pridonosi svakodnevno usvajanje te provjera novih znanja, primjerice učenje napamet naslova ili dijelova sadržaja iz drage nam literature (možda neke pjesme), učenje stranog jezika ili igranje šaha te rješavanje križaljki.
Zahtjevnije metode
Osim ovih jednostavnih i poznatih načina poboljšavanja funkcija mozga, sve češće se spominje i „žešće“ aktiviranje, kakvo je zorno prikazano u filmskom hitu - Zadatak: Uhvatite Šakala. Nama doduše nije potrebna briljantnost kakva se pripisuje razvikanim junacima špijunskih filmova, pa nam koristi već pojačani dnevni trening mozga usmjeren na poboljšanje: zapažanja (percepcije), kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, logičnog i strukturalnog razmišljanja te sposobnosti verbalnog izražavanja.
Zapažanje možemo trenirati, primjerice dok se vozimo javnim prijevozom ili smo sjeli popiti kavu u nekom kafiću. Dovoljno je da 10-ak sekundi pažljivo promatramo neki predmet, osobu ili prostor, zatim skrenemo pogled i nastojimo se sjetiti kako točno izgleda promatrani predmet/osoba/prostor.
Kratkoročno pamćenje dobro vježba učenje napamet sadržaja koje smo jednom pročitali, poput cijena pet do 10 pa i više artikala iste namjene na policama dućana.
Dugoročno pamćenje možemo popraviti ako se primjerice navečer podsjetimo tih istih cijena te ih zapišemo na papir - sutradan naravno trebamo u dućanu provjeriti jesmo li ih dobro upamtili.
Logično razmišljanje možemo unaprijediti tako da stvaramo vlastite sisteme koji će nam omogućiti lakše usvajanje neke informacije ili obavljanje radnje - recimo kupovine različitih namirnica. To možemo učiniti tako što ćemo namirnice „logično razvrstati“, primjerice po namjeni (potrebne za doručak, odnosno ručak ili večeru) ili koje su za jelo, a koje održavanje higijene i sl.
Strukturalno razmišljanje, odnosno zaključivanje poboljšat ćemo ako vježbamo na različite načine povezati dvije cjeline, primjerice rečenice ili dijelove teksta. Ili, možemo nabaviti slagalicu, odnosno puzzle te ih nastojati složiti u što kraćem vremenu.
Verbalnu sposobnost ili sposobnost preciznog govora te korištenja pisanih riječi također možemo nabildati, ali nam je za to potrebno kratkoročno i dugoročno pamćenje. Primjerice, za poboljšanje govorne sposobnosti možemo ujutro prepričati vijesti koje smo upravo čuli na radiju, a povećanje sposobnosti pismenog izražavanja - taj isti sadržaj napisati na papir ili neki dokument te pohraniti u računalo. Za dugoročno pamćenje, iste ove vijesti možemo prepričati, odnosno zapisati navečer.
Pročitajte: Pamtite više, dulje i bolje - hrana za mozak
