Pamtite više, dulje i bolje - hrana za mozak

Kvaliteta uvijek ispred kvantitete

Što pouzdano znamo? Pretjerane doze stresa, alkohola i cigareta štete mozgu. Ne prijaju mu ni rutinski zadaci koje obavljamo automatski, bez razmišljanja. Zato mu pojedine prehrambene tvari i svakodnevna aktivnost, koja aktivira moždane stanice - itekako gode. Želimo li ga dovesti u fit formu i takvim održati niz desetljeća, mozak dakle trebamo pravilno hraniti i vježbati.

Hrana

Mozgu su potrebne: masnoće (ali ne bilo koje, nego nezasićene masne kiseline, posebno omega-3), bjelančevine (preciznije, aminokiseline), šećeri (po mogućnosti složeni šećeri, tj. složeni ugljikohidrati) te antioksidativni vitamini i minerali.

Nezasićene masnoće su osnovni gradivni element membrana svih živčanih stanica - naime, svaka je ta membrana sastavljena od dvostrukog sloja molekula masti.

Nedostatak nezasićenih masnih kiselina stoga dovodi do promjena živčanih stanica, što se odražava na funkcioniranje mozga.

Najpoznatiji i najdostupniji izvor omega-3 kiselina su sjemenke, ulja sjemenki te orašasti plodovi. Drugačije rečeno, jedemo li sjemenke buče, lana, sezama, zelene ili crne masline, orahe, bademe ili lješnjake te koristimo maslinovo, suncokretovo, bučino ulje - mozak će nam biti zahvalan.

Bjelančevine su sastavni element živčanih prijenosnika (tvari koje prenose živčane signale) te su neophodne za nesmetani prijenos informacija u mozgu. Ako ne konzumiramo dovoljno bjelančevina mozak može sporije raditi. Stoga bjelančevine trebaju činiti 12% do 18% od ukupnog dnevnog unosa hrane, a osim u mesu značajne količine nalaze se u mlijeku i mliječnim proizvodima, soji, grahu tj. svim grahoricama.

Ugljikohidrati su izvor energije neophodne za odvijanje svih staničnih procesa, a prednost bismo trebali dati složenima, kojima su primjerice bogate integralne žitarice (integralna riža, tjestenina, kruh). Oni se sporo apsorbiraju pa ne izazivaju nagli skok šećera u krvi, a pritom još predstavljaju dugotrajni izvor energije.

Vitamini i minerali pomažu normalnom radu mozga, a pojedini svojim snažnim antioksidativnim djelovanjem čuvaju moždane stanice od oštećenja.

Kao korisne minerale za naše bolje mentalno funkcioniranje stručnjaci navode: kalij i kalcij. Među vitaminima posebno izdvajaju one izrazitog antioksidativnog učinka: vitamine C, E i A. Tako ispada da se u jelovniku za bolji rad mozga trebaju naći citrusi i bobičasto voće, ali i mrkva, peršin, rajčica i buča.

Pročitajte: Pamtite više, dulje i bolje - vježbe za mozak

Renata Pondeljak-Matijević