Dobar, loš i zao - LDL i HDL kolesterol

Ljudskom organizmu potreban je za mnoge metaboličke procese, iz njega nastaje više vrsta hormona, ženskih i muških spolnih hormona (npr. testosteron, estradiol), hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol) te vitamin D.

Kolesterol dijelimo na endogeni (unutarnji) i egzogeni (vanjski).

Endogeni kolesterol stvara se u tijelu i to ponajviše u jetri gdje nastaje 1-2 g dnevno. Krvlju se prenosi do svake stanice u kojoj se dalje prerađuje, ovisno o potrebama.
Egzogeni kolesterol unosimo hranom, a glavni izvori su sir, žumanjci, govedina, svinjetina, hobotnica, rakovi i morski plodovi.

Kolesterol, zajedno s posebnim bjelančevinama, čini čestice koje se nazivaju lipoproteini i kojima je omogućen transport krvlju. Najvažnije su dvije vrste lipoproteina: LDLčestice, koje prenose kolesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe, i HDL-čestice, koje skupljaju i prenose suvišan kolesterol iz raznih tkiva u jetru.

LDL-čestice sadrže takozvani “loš kolesterol” jer se taj kolesterol odlaže u tkiva pa time i na stijenke krvnih žila.

HDL-čestice se nazivaju “čistačima”, a kolesterol iz njih “dobrim kolesterolom” jer skupljaju suvišni kolesterol iz tkiva u kojem ga ima previše.

Suvišan kolesterol organizam ne može iskoristiti pa se on zbog toga zadržava u krvi i odlaže u stijenkama krvnih žila. Ateroskleroza je složen proces oštećenja krvnih žila. Aterosklerotski proces mijenja unutarnji sloj krvne žile te to dovodi do suženja promjera krvnih žila. Taj proces zbiva se u svim krvnim žilama i svim organima, no najočitije i najopasnije bolesti uzrokovane aterosklerozom su moždani udar i koronarna bolest srca. Posljedice ateroskleroze mogu se očitovati i na drugim dijelovima tijela. Sužavanje arterija nogu uzrokuje bolove i grčeve u potkoljenicama pri hodu, a daljnjim uznapredovanjem mogu odumrijeti dijelovi udova (gangrena). Kao posljedica ateroskleroze može se pojaviti zatajivanje funkcije pojedinih organa (bubreg, oči). Razine ukupnog, HDL- i LDL-kolesterola te njihovi omjeri imaju izravni utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila, pa tako povišena razina ukupnog LDL-kolesterola te smanjena razina HDL-kolesterola povećavaju rizik za razvoj bolesti, a s druge strane, smanjene razine ukupnog LDL-kolesterola te povećana razina HDL-kolesterola taj isti rizik smanjuju.

Za smanjenje loših posljedica viška kolesterola ciljne vrijednosti ukupnog kolesterola trebale bi biti niže od 5 mmol/L, a LDL-kolesterol niži od 3 mmol/L. U osoba koje boluju od šećerne bolesti, koje imaju postojeću kardiovaskularnu bolest, ciljne vrijednosti su strože, odnosno ukupni kolesterol trebao bi biti manji od 4,5 mmol/L, a LDL-kolesterol niži od 2,5 mmol/L. Vrijednost “dobrog kolesterola” (HDL-kolesterola) u muškaraca uvijek treba biti viša od 1,0 mmol/L, a u žena viša od 1,2 mmol/L. Stanje povišenih vrijednosti ukupnog kolesterola i LDL-kolesterola naziva se hiperlipidemija.

U liječenju hiperlipidemije prvi korak je dijeta, odnosno promjena načina života i prehrambenih navika. Važno je kao svakodnevnu naviku uvesti fizičku aktivnost u trajanju od barem 30 minuta, kontrolirati tjelesnu težinu i prestati pušiti.

U stanjima s povišenom razinom LDL-kolesterola i ukupnog kolesterola preporučuju se sljedeće prehrambene namirnice: jela od integralnih žitarica, crni, zobeni ili raženi kruh, mliječni proizvodi s 1% mliječne masti, posni kravlji sir, bistre juhe od mesa, povrća ili ribe, sve vrste bijele i plave ribe, pileće i pureće meso bez kože, kuhana nemasna govedina i junetina, maslinovo ulje, sve vrste kuhanog ili sirovog povrća, voće, voćni i suhi kolači s malo masnoća, prirodni voćni sokovi, voda i čaj.

Prehrambeni proizvodi koje treba izbjegavati su: bijeli kruh i peciva, lisnata tijesta, punomasna mlijeka i mliječni proizvodi, guste i krem juhe, hobotnice, lignje i rakovi, svinjsko meso te suhe prerađevine (salame, slaninu, čvarke i sl.), maslac, svinjska mast, margarin, prženo povrće, kokosov orah, kolači s maslacem i margarinom, kolači s kremama od čokolade, začini poput majoneze i sl.

U prehrani također treba paziti na omjer nezasićenih (preporučuju se) i zasićenih masnih kiselina (ne preporučuju se). U tu svrhu korisno je uzimanje omega-3 masnih kiselina. Omega masne kiseline tijelo ne može samo proizvesti pa se u organizam mogu unijeti konzumacijom plave ribe i dodacima prehrani. Omega-3 masne kiseline spuštaju razinu ukupnog kolesterola, a pogotovo LDL kolesterola te time usporavaju proces ateroskleroze.

Ako nakon dvomjesečnog držanja dijete nije postignuta zadovoljavajuća razina kolesterola, potrebno je razmotriti korištenje lijeka. Unatoč bitnoj ulozi kolesterola u našem tijelu njegova povišena vrijednost može imati vrlo štetne pa i fatalne posljedice. Važno je usvojiti zdrave prehrambene navike, uživati u kretanju i bavljenju sportom te okrenuti leđa lošim životnim navikama i ovisnostima kako bismo očuvali temelj naših života - zdravlje.

Ana Petrović, dr. med.