Pomozite svom školarcu u usvajanju zdravih prehrambenih navika

Većina roditelja razumije važnost pravilne prehrane za rast i razvoj djece, ali ne zaboravimo da prehrana utječe i na zdravlje, imunitet, tjelesnu masu te druge važne aspekte djetetova života, kao što su ponašanje i uspjeh u školi. Jeste li spremni obnoviti znanje o zdravoj prehrani za vašeg školarca? Koristit će i vama!

Sigurno ste barem jednom u životu vidjeli piramidu zdrave prehrane i možda pamtite njezino dno i vrh, ali sredina je vjerojatno iščeznula te vam, kao mnogima od nas, nije potpuno jasno kako ju preslikati na svakodnevni život. Evo jednostavnog rješenja! Prilikom serviranja obroka vašem školarcu raspodijelite sljedeće grupe namirnica na sljedeći način: polovicu tanjura ispunite povrćem i voćem, a preostalu polovicu podijelite na cjelovite žitarice i zdrave izvore proteina.

Masti – rijetko, u malim količinama

Masti su važan dio naše prehrane, daju nam energiju, ali i bolji okus jelima. Kao i kod žitarica, bitna je vrsta masti koje unosimo. Zamijenite zasićene masti i namirnice koje ih sadrže (maslac, margarin, crveno meso) nezasićenim mastima poput biljnih ulja (preporučujemo maslinovo), orašastih plodova i ribe. Riba je bogata esencijalnim omega-3 masnim kiselinama koje su blagotvorne za dječji mozak, kognitivne funkcije i ponašanje, a raste broj dokaza koji pokazuju da su važne i za dobar imunitet.

Zdravi izvori proteina – 2 obroka dnevno

Riba, puretina, piletina, jaja kao životinjski te grahorice i orašasti plodovi kao biljni izvori primjeri su zdravih izvora proteina. Ograničite unos crvenog mesa poput govedine, svinjetine i janjetine, a pogotovo mesnih prerađevina kao što su salame i kobasice.
Mlijeko i mliječni proizvodi su izvrsni izvori kalcija, ali s obzirom na raznoliku ponudu na tržištu potrebno je mudro izabrati proizvode. Birajte svježe, nemasne sireve, obične jogurte i obično, nezaslađeno mlijeko. Jogurti nude dodatnu korist jer su izvor dobrih bakterija koje čuvaju zdravlje crijeva, ali i zdrav imunitet. Izbjegavajte voćne jogurte i mlijeka s okusom, jer su, kao i sokovi, najčešće zaslađeni.

Voće i povrće – 2 obroka voća i 3 obroka povrća dnevno

Obilje vitamina, minerala, mikronutrijenata i prehrambenih vlakana čine voće i povrće najvažnijom grupom namirnica. Potrebno je unositi pet obroka voća i povrća dnevno,a prednost ima sezonsko svježe i suho voće te sezonsko povrće. Ipak, ovdje je presudan redovit unos, čak i ako djeca zbog izbirljivosti ne unose previše raznoliko voće i povrće.

Cjelovite žitarice – 6 obroka dnevno

Cjelovite žitarice uključuju integralnu pšenicu, smeđu rižu, kvinoju, zob i namirnice pripremljene od ovih neobrađenih žitarica kao što su integralna tjestenina ili kruh. Sporije se probavljaju i sporije podižu razinu šećera u krvi, za razliku od obrađenih varijanti kao što su bijela riža i namirnice pripravljene od rafiniranih žitarica, primjerice bijeli kruh i tijesta.