Renesansa vitamina D
Rezultati velikog broja istraživanja ukazuju na mnogostruku korist suplementacije vitaminom D za ljudsko zdravlje.
Vitamin D je „antirahitični“ vitamin, a često ga nazivaju vitaminom Sunca. Topiv je u mastima, ne uništava se kuhanjem. Iz povijesnih razloga svrstava se u vitamine, iako se zbog njegove steroidne strukture i mehanizma djelovanja zapravo radi o hormonu.
Vitamin D ima velik utjecaj na tjelesne procese, a posebno na metabolizam kalcija. Fiziološki djeluje na koncentraciju i ravnotežu kalcija i fosfora u organizmu, pospješujući njjihovo iskorištavanje iz probavnog sustava te mobilizirajući kalcij i fosfor iz kostiju, ukoliko crijevna apsorpcija kalcija nije dovoljna. Na taj način osigurava stabilnu koncentraciju kalcija i fosfata u plazmi, što je nužno za normalnu funkciju stanica, mineralizaciju kostiju i zubi i neuromuskularnu funkciju.
U posljednje vrijeme vitamin D sve više dobiva na značaju. Možemo reći da doživljava svojevrsnu renesansu među vitaminima i po popularnosti stoji uz bok vitaminu C, osobito zbog svojeg djelovanja na imunološki sustav. Kao što je ranije spomenuto, fiziološka uloga vitamina D prvenstveno je vezana uz zdravlje koštanog sustava, no biološka svojstva tog relativno jednostavnog spoja sežu puno dalje od održavanja homeostaze kalcija i fosfora.
Osim dobro poznatog zaštitnog učinka na koštani i mišićni sustav, danas su prepoznati povoljni učinci na imunitet, živčani, endokrini i kardiovaskularni sustav. Stručnjaci govore da vitamin D ne samo pomaže zdravlju kostiju, nego može pomoći i zdravlju mozga, srca te funkciji imunološkog sustava.
Vitamin D razmatra se kao prevencija i potporna terapija brojnih bolesti, a pravovremeno prepoznavanje nedostatka tog vitamina te pravilna nadomjesna primjena esencijalni su za uspješnost terapije.
Opće poznato je da je Sunce najbolji izvor vitamina D, a današnja populacija mu je izložena manje nego ikad: zbog modernog načina života i provođenja većine vremena u zatvorenim prostorima, trenda izbjegavanja Sunca ili korištenja zaštitnih sredstava koja u velikom postotku smanjuju njegovo prirodno stvaranje u koži.
Dok je u proljetnim i ljetnim mjesecima sasvim dovoljno provesti 10 do 20 minuta pod utjecajem Sunčevih zraka, zimi je potrebno gotovo dva sata izlaganja Suncu te je na taj način većini populacije nemoguće osigurati optimalnu razinu vitamina D u organizmu.
Pridodamo li tome nizak prehrambeni unos vitamina D rezultat su učestale niske serumske vrijednosti vitamina D u današnjoj populaciji. Procjenjuje se da više od milijarde ljudi diljem svijeta ima nisku razinu vitamina D zbog čega se s pravom govori o „epidemiji“ hipovitaminoze D te se razmatraju ozbiljne posljedice tog stanja na javno zdravstvo.
Prema današnjim smjernicama preporučeni dnevni unos vitamina D je 200 I.J., odnosno 5 μg, a u starijoj životnoj dobi, iznad 60 godina, on je dosta veći i iznosi 600–800 I.J., tj. 15-20 μg. No, s obzirom na česti nedostatak koji se javlja kod ljudi, struka i mnogi zdravstveni djelatnici danas preporučuju znatno veće doze – od 400 do 1000 I.J. dnevno.
Većina ljudi je u određenom trenutku bila deficitarna po pitanju razine vitamina D, bilo da su to osjetili ili ne. Manjak vitamina D manifestira se u vidu nedostatka energije, nesanice, oslabljenog imuniteta i promjene raspoloženja.
Kao što je već spomenuto, veći dio populacije ne dobiva dovoljno vitamina D, bilo zbog sve rjeđeg izlaganja Suncu, bilo zbog nedovoljnog unosa hranom. Vrlo malo namirnica prirodno sadrži vitamin D. Hrana bogata vitaminom D uključuje ribu (tuna, srdela, skuša, bakalar, haringa, losos), škampe, goveđu jetru, žumanjak jajeta, sir i mliječne proizvode, neke vrste gljiva te kvasac.
Zaključak se sam nameće: potrebno je svojoj koži priuštiti ugodno i korisno djelovanje Sunca, umjereno se izložiti Suncu ovisno o godišnjem dobu te o vremenskom periodu u danu. Uravnotežena prehrana i dobre prehrambene navike uz unos namirnica, koje prirodno sadrže vitamin D, također pridonose prevenciji nedostatka ovog visokovrijednog nutrijenta. Svakako ne treba zaboraviti ni zanemariti i pravilnu suplementaciju putem dodataka prehrani, budući da veliki dio populacije ima i povećane potrebe za vitaminom D, bilo zbog tegoba vezanih uz zdravlje kostiju i mišića ili narušenog imuniteta.
